(FOTOGALERIJA) POČELO JE POČELO! Fantastični Grobnički dondolaši zvonjavom razbudili „sve živo“ na Grobniku i šire dajući na znanje – maškare su tu

- in Rijeka

Tradicionalnom prvom bučnom „ophodnjom“ kroz mjesta na Grobinštini nadaleko poznati Grobnički dondolaši otvorili su ovogodišnju sezonu karnevalkih događanja u Rijeci i mjestima riječkog prstena

Svojom poznatom, originalnom i nenadmašnom opremom i koreografijom ponovno su izazvali veliko zanimanje kako mještana tako i namjernika koji su s velikim zanimanjem ispratili njihov ritual.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Nadaleko poznati Grobnički dondolaši imaju zanimljivu priču za svaki element koji koriste, od nošnje i opreme do načina kretanja. Iako su danas dio folklora, nekad davno imali su ključnu ulogu u preživljavanju i zaštiti sela od neprijatelja, bilo u obliku barbara ili divljih zvijeri.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Grobnik je od početka naseljavanja bio stočarski kraj, naročito ovčarski. Priroda je ovdje ponudila nizinske i planinske pašnjake, tako da su naši stari svoje blago u rano proljeće tjerali u planinu na ispašu. Stoka je ostajala u planini do kasne jeseni. Kako bi je osigurali od divljih zvijeri koje su se tijekom zime spuštale i do naselja, imućniji su vlasnici stada unajmljivali nadničare da obilaze pašnjake i stvarajući buku tjeraju grabežljivce duboko u šumu. No, nisu samo divljim zvijerima uskraćivali plijen, već i pljačkašima.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Po pričanju najstarijih mještana pritom su se koristili zvonima, čegrtaljkama te ostalim priručnim sredstvima. Ogrtali su se ovčjim krznom, na glavi su nosili ”krabuju” (kosti glave bika ili brava), a lice su crnili čađom. U rukama su nosili štap, korijen, sjekiru, kost ili palentar.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Iako su i svojim izgledom djelovali zastrašujuće, ipak je za obavljanje njihovog posla presudan bio zvuk zvona – dondola. Prema tome su prozvani Dondolaši. 
Kako su najviše posla imali u rano proljeće, a to je i vrijeme maškara i karnevala, nerijetko su tako maskirani obilazili i svoja sela.
Razvojem i industrijalizacijom ovčarstvo polako stagnira i gubi na značaju, ali običaj ”dondolanja” za vrijeme maškara ostaje.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Danas u svom mimohodu Dondolaši idu u paru, jer i u životu morate imati prijatelja na kojeg se možete osloniti. U povorci slijede zastavu koju u pravilu nosi jedan od najstarijih članova udruge. Na red i formaciju pazi Meštar a po potrebi može imati jednog ili više pomoćnika, koje Dondolaši u povorci bespogovorno slušaju. Prilikom svakog zaustavljanja Dondolaši formiraju krug i to krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, simbolizirajući tako povratak u davna vremena, tj. povratak svojim korijenima.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Krug ili kolo koje formiraju prirodna je obrambena formacija na otvorenom prostoru. U sredini kola vijori se zastava koja simbolizira izvorne vrijednosti hrvatskoga naroda: obitelj, dom i domovinu. Ujednačenim “dondolanjem” u kolu iskazuju težnju ka skladnom i sigurnom životu, a podignutim rukama pokazuju odlučnost da brane povjerene im vrijednosti.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Nakon svojevrsne kulminacije u formi kola, ono se otvara, skidaju se maske da bi se vidjela ozarena lica Dondolaša i da bi se mogli nesmetano okrijepiti i nazdraviti svojim domaćinima. Nakon osvježenja, Dondolaši zauzimaju početnu formaciju i nastavljaju svoj put ka sljedećoj postaji.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Danas udruga “Grobnički dondolaši” broji stotinjak članova, među kojima je i petnaestak mališana u dobi od dvije do dvanaest godina.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Komentari