Grad Rijeka predočio izvješća o postignućima riječkih ustanova u kulturi u 2016. godini

Grad Rijeka predočio izvješća o postignućima riječkih ustanova u kulturi u 2016. godini

- in Kultura, Rijeka

 

Sve ustanove u kulturi izvršile su planirane programe, a što se tiče financijskog poslovanja, manjak prihoda i primitaka koji je ostao za pokriće u sljedećem razdoblju, zabilježio je Muzej moderne i suvremene umjetnosti zbog rashoda za nefinancijsku imovinu, odnosno neplaniranih donacija umjetnina

Na današnjem kolegiju gradonačelnika usvojena su izvješća o radu ustanova u kulturi Grada Rijeke za 2016. godinu, i to Gradske knjižnice Rijeka, Muzeja grada Rijeke, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka te Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Sve ustanove u kulturi izvršile su planirane programe, a što se tiče financijskog poslovanja, manjak prihoda i primitaka koji je ostao za pokriće u sljedećem razdoblju, zabilježio je Muzej moderne i suvremene umjetnosti zbog rashoda za nefinancijsku imovinu, odnosno neplaniranih donacija umjetnina.

Muzej grada Rijeke ostvario je 2,7 milijuna kuna prihoda te 2,6 milijuna rashoda. Višak prihoda usmjeren je za pokriće manjka iz prethodnih godina, s time da je i u 2017. godinu prenesen manjak od 29 tisuća kuna.

Nadalje, iako je Art-kino prekoračilo plan, odnosno uprihodilo 3,4 milijuna kuna, od čega čak milijun kuna se odnosi na vlastite prihode, a na rashodovnoj strani zabilježilo trošak od 3,7 milijuna kuna. Zbog viška sredstava iz 2015. godine te metodološkog manjka koji je Grad podmirio početkom 2017. godina, ustanova je završila proteklu godinu s viškom prihoda poslovanja u iznosu od 104 tisuće kuna.

U 2016. godini manjak prihoda u iznosu od 140.084,36 kuna ostvarilo je i Gradsko kazalište lutaka, no manjak je podmiren iz viška prihoda iz 2015. godine.

Najveća ustanova u kulturi, HNK Ivana pl. Zajca, proteklu godinu ostvarila je prihod od 50,8 milijuna kuna te rashod od 51,7 milijuna kuna, odnosno zabilježila manjak u iznosu od 887 tisuća kuna, koji s  prenesenim manjkom iz 2015. godine ukupno iznosi 5 milijuna kuna. Kazališno vijeće na sjednici u srpnju donijelo je plan sanacije duga.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo radom ustanova u kulturi, koje su u 2016. godini ostvarili velik broj programa namijenjenih svim generacijama i interesima gledatelja, dodavši kako će kroz projekt Europske prijestolnice kulture u narednom razdoblju narasti i ukupni prihodi svih ustanova.

Iako zakon nalaže da Gradsko vijeće usvaja samo o izvješće o radu HNK Ivana pl. Zajca, gradonačelnik je vijećnicima uputio i sve ostale izvještaje, s time da će se o svakom izvještaju raspravljati pojedinačno, po uzoru na izvještaje o radu komunalna i trgovačka društva.

Gradska knjižnica Rijeka – povećanje broja članova za 10 posto

Gradska knjižnica Rijeka krajem 2016. godine imala je 19.903 članova, što je 1717 ili 9,44 % više nego godinu ranije, a za otprilike isti postotak porasla posudba knjiga te broj novonabavljenih naslova. Radi se o najvećem porastu broja članova od 2008. godine, čemu je doprinijela akcija upisa po povlaštenoj cijeni povodom Dana hrvatskih knjižnica, ali i otvaranje Ogranka na Trsatu na čak 300 m2, kao jedinog ogranka na istočnom dijelu grada, ali i svojevrsnog „trećeg središnjeg odjela“ Gradske knjižnice Rijeka.

U značajnom porastu je korištenje knjižnične građe u knjižnici i to gotovo na svim lokacijama, a zanimljiv je podatak o smanjenju broja korisnika računala za 32% te povećanju korisnika tableta čak 70%. U protekloj godini provedeno je 50 programa, od čega su 33 programa održana za djecu, dok je ukupno održano čak 765 programskih aktivnosti, s time da je programima ukupno prisustvovalo 14.618 posjetitelja i sudionika.

Knjižnica je ostvarila prihode u visini od 10,9 milijuna kuna te rashode u visini od 10,6 milijuna kuna.

Muzej grada Rijeke – priprema građe za preseljenje u Palaču Šećerane

Tijekom 2016. Muzej grada Rijeke Muzej grada Rijeke u 2016. godini realizirao je 14 izložbi u svom prostoru, zatim 4 izložbe u prostoru željezničkog skladišta na Žabici, dvije izložbe su postavljene na Korzu, a sa svojim izložbama gostovao je u Njemačkoj, Srbiji i Italiji.

Među programima posebno se ističe sedmomjesečna izložba „Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda“ u prostorima skladišta na Žabici. Proveden je niz edukativnih programa, nastavljena je digitalizacija građe, restaurirano je deset stolica iz Zbirke umjetničkog obrta te nabavljena zaštitna oprema i oprema za preventivnu zaštitu muzejske građe. Donacijama je povećan fundus muzeja, spremno čekajući preseljenje u nove prostore muzeja koji će se u sklopu EU projekta revitalizacije Benčića urediti u Palači Šećerane.

Izložbe, predavanja i projekcije posjetilo je ukupno 36.212 posjetitelja.

Muzej grada Rijeke ostvario je 2,7 milijuna kuna prihoda te 2,6 milijuna rashoda. Višak prihoda usmjeren je za pokriće manjka iz prethodnih godina, s time da je i u 2017. godinu prenesen manjak od 29 tisuća kuna.

MMSU – značajno povećanje broja posjetitelja

Tijekom 2016. godine Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka je uz osnovnu muzejsku djelatnost nastavio trend povećanja broja i kvalitete izložbenog programa, sve više naglašavajući i svoje edukativne programe i druge aktivnosti Muzeja.

Realizirano je 16 samostalnih i 11 skupnih izložbi, kao i program Spajalice kroz izvedbu više murala, site specific projekata i performansa u prostorima vezanim za EPK programsku liniju Slatko i Slano. Nadalje, MMSU je sudjelovao u predstavljanju Hrvatske na Venecijanskom bijenalu arhitekture s projektom “to trebamo – to radimo” koji kao jedan od primjera nove arhitektonske prakse predstavlja koncept prenamjene H-objekta u Benčiću u nove prostore MMSU-a.

Sagledano iz muzejske perspektive, program MMSU obilježava iskorak iz tradicije kreiranja sadržaja usko vezanih uz likovne umjetnosti prema proširenom umjetničkom i kulturnom polju, radi propitivanja vlastitih načina rada te jačeg povezivanja naspram živog tkiva svakodnevice. MMSU je stoga posebnu pažnju posvetio razvoju suradničkih projekata i otvaranju muzeja prema lokalnoj zajednici, studentima i Sveučilištu, umjetničkoj i kulturnoj sceni Rijeke te stvaranju mreže suradnika i partnera u zemlji i inozemstvu.

Započeta je revizija funudsa kao temelj izložbenog programa djela iz zbirke Muzeja te nastavljena provedba EU projekata – po broju projekata sufinanciranih od strane EU fondova MMSU je najuspješnija riječka ustanova u kulturi.

Posebna važnost posvećena je dugoročnom planiranju i pripremi programa u sklopu kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine i izradi strategije razvoja Muzeja u kontekstu preseljenja u novi prostor. O značajnom pojačanju aktivnosti Muzeja kroz 2016. godinu svjedoči znatno povećanje posjetitelja izložbenog programa i korisnika i posjetitelja ostalih događanja u Muzeju. Izložbene programe Muzeja posjetilo je ukupnoj 10.272 posjetitelja, što uz 59.884 posjetitelja posebnih događanja (bez Venecijanskog bijenala) čini sveukupan broj od 70.156 posjetitelja.

Muzej je ostvario prihode u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a rashode u visini od 4,7 milijuna kuna, a raskorak je nastao zbog rashoda za nefinancijsku imovinu, odnosno neplaniranih donacija umjetnina. Nakon pribrajanja viška iz 2015. godine, za pokriće u sljedećem razdoblju ostao je iznos od 58,7 tisuća kuna.

Art-kino – po broju publike 2016. godina rekordna

Od osnutka do danas, Art-kino bilježi konstantan porast svih materijalnih pokazatelja – porast broja posjetitelja, porast broja partnerskih projekata i organizacija, porast prihoda, posebice vlastitih, porast broja programa.

No, ono što je još važnije jest da je Art-kino postalo mjesto okupljanja ljudi, prostor društvenosti i da je izgradilo snažnu zajednicu koja se okuplja u i oko kina.

Godina 2016. za Art-kino bila je rekordna po broju publike. Art-kino je posjetilo 45 000 gledatelja i korisnika komplementarnih programa s ukupno održanim 941 filmskim programom, odnosno 1229 projekcija, od čega 20 premijera s brojnim gostima. U obrazovnom programu Škola u kinu sudjelovalo je 8971 učenika što je rekordan posjet riječkih školaraca.

Po broju projekcija i naslova Art-kino Croatia je vodeće art-kino u Hrvatskoj, a brojke valja sagledati u kontekstu programske raznovrsnosti koja vodi brigu o svim dobnim skupinama i različitim interesima naših sugrađana.

Art- kino je u 2016. godini potvrdilo i svoje mjesto na međunarodnoj i nacionalnoj filmskoj sceni te je izvan Rijeke prepoznato kao programski profilirano, ugodno i lijepo mjesto u koje rado dolaze gosti, što je potvrđeno i brojnim filmskim premijerama koje se održavaju u Rijeci, gostovanjima filmskih umjetnika, kritičara i teoretičara. Art- kino tako postaje važan dio identiteta Rijeke i jedna od poluga njezine međunarodne promocije.

Iako je Art-kino prekoračilo financijski plan, odnosno uprihodilo 3,4 milijuna kuna, od čega čak milijun kuna se odnosi na vlastite prihode, a na rashodovnoj strani zabilježilo trošak od 3,7 milijuna kuna, zbog viška sredstava iz 2015. godine te metodološkog manjka koji je Grad podmirio početkom 2017. godina, ustanova je završila proteklu godinu s viškom prihoda poslovanja u iznosu od 104 tisuće kuna.

Gradsko kazalište lutaka – porast postavljenih premijernih naslova

Djelatnost GKL-a obuhvaća produkcije premijernih predstava i obnova, održavanje repriznog programa, koprodukcije, organizaciju međunarodnog festivala Revije lutkarskih kazališta, održavanje brojnih popratnih programa, među kojima se posebno razvijaju radionički programi, česta gostovanja izvan kuće, koja uključuju vrtiće i škole, posebice u području Primorsko-goranske županije te Republike Hrvatske, gostovanja na domaćim i inozemnim kazališnim festivalima. Težište djelovanja GKL-a jest na najmlađem uzrastu gledatelja, odnosno posjetitelja.

U 2016. godini Kazalište bilježi porast postavljenih premijernih naslova u odnosu na prethodne godine (primjerice 2015. godine održane su 3 premijere, a 2016. godine 5 premijera i 1 obnova). Repertoar Kazališta obogaćen je malim, mobilnim formama koje se mogu izvoditi i izvan kazališnog prostora, dok se u programskom smislu uvode nove kazališne forme poput „pripovjednog kazališta“ s kojim je započet ciklus tzv. Pričopredstava.

GKL Rijeka aktivno djeluje u krovnim organizacijama UNIMA-e i ASSITEJ-a, a od kraja 2016. godine postaje članom Europske mreže kazališta za najmlađe – Small size. GKL Rijeka sudjeluje kao jedan od vodećih partnera u programskoj liniji Ciglena kuća/Dječja kuća EPK Rijeka2020.

Gradsko kazalište lutaka Rijeka u 2016. odigralo je i 11 repriznih naslova, na Reviji lutkarskih kazališta ugostilo 17 kazališta iz zemlje i inozemstva. Realizirano je 373 programa, koje je posjetilo 37 840 gledatelja.

Ustanova je u 2016. godini zabilježila manjak prihoda u iznosu od 140 tisuća kuna, no manjak je podmiren iz viška prihoda iz 2015. godine.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca – 17 premijera

U 2016. godini realizirano je ukupno 382 programa s 92.062 posjetitelja. Pridodamo li tome i Riječke ljetne noći, koje broje 11.155 posjetitelja u 44 programa (dijelom u suradnji s drugim ustanovama u Gradu i Županiji, ali u koordinaciji HNK), Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca tijekom 2016. godine bilježi: 426 programa i 103.217 posjetitelja.

Programi uključuju: premijere i reprize Hrvatske i Talijanske drame, Opere i Baleta, koncerte, koprodukcije, gostovanja u zemlji i inozemstvu, Riječke ljetne noći te ostala događanja i prigodne programe u vidu organiziranih razgleda Kazališta, promocija knjiga, tribina, predavanja, okruglih stolova. Tijekom 2016. godine reprizno je izvedeno 146 predstava, od čega 52 Hrvatske drame, 35 Talijanske drame, 22 reprize Opere, 28 repriza Baleta, 6 zajedničkih programa te 3 reprize koprodukcije.

Ukratko, od vlastitog izvedbeno-umjetničkog programa (predstave, koncerti) izvedeno je 17 premijera, 30 koncerata i 146 repriza što ukupno čini 193 produkcije ili koporodukcije. Provedeni su radovi na obnovi unutrašnjosti zgrade kazališta, kao dio niza radova na uređenju ovog objekta kulture.

Najveća ustanova u kulturi, HNK Ivana pl. Zajca, u protekloj godini ostvarila je prihod od 52 milijuna kuna te rashod od 52,5 milijuna kuna, odnosno zabilježila manjak u iznosu od 887 tisuća kuna, koji s prenesenim manjkom iz 2015. godine ukupno iznosi 5 milijuna kuna. Kazališno vijeće na sjednici u srpnju donijelo je plan sanacije duga, prenose mrežne stranice Grada Rijeke.

 

Komentari