Razgovarali smo s troje uglednih zagrebačkih odvjetnika, a njih dvoje kažu da bi se rado primili tužbi građana u vezi štete koju su im nanijeli razdjelnici
Nakon što su RTL i ostali mediji proteklih dana opširno ukazivali na apsurdnu situaciju s razdjelinicima topline upitne koristi, koje je država nametnula građanima i omogućila da im nekoliko privatnih firmi na tome uzme najamanje 100 milijuna kuna, reagirao je i Ministar gospodarstva Tomislav Panenić. On je najavio kako će osnovati posebnu radnu skupinu koja će istražiti taj problem.
Međutim, u iščekivanju njenih rezultata, RTL je pokrenuo postupak pred Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa zbog delegacije HERE, HEP-a i Ministarstva gospodarstva koji su bili na službenom izletu u Danskoj u posjeti tvrtki Danfoss koja proizvodi ventile za razdjelinike i to navodno na račun te tvrtke.
Ali idemo i dalje od toga. Zanimalo nas je imaju li građani koji su natjerani na ugradnju razdjelnika, a sad zbog tog ispaštaju, ikakve šanse dobiti tužbu protiv države ili protiv odgvorne osobe u državi. Razgovarali smo s troje uglednih zagrebačkih odvjetnika, a njih dvoje kažu da bi se rado primili takve tužbe.
Nakon upita RTL-a, papiri o putu u Dansku na stolu su Povjerenstva za sukob interesa. Ako se dokaže pogodovanje morat će se uključiti i DORH. No, bez obzira i da odgovorni eventualno završe u Remetincu – građani će i dalje morati plaćati posljedice. Pa smo provjerili s pravnim stručnjacima mogu li tražiti svoje novce natrag, odnosno koga tužiti.
“Po mom mišljenju, zaista postoji mogućnost da se tuži više osoba, konkretno ministar teško, ali odgovorne osobe unutar ministarstva”, smatra odvjetnik Veljko Miljević.
Odnosno protiv države, stanari udruženo imaju šanse. Udruženo jer troškovi tužbe nisu mali.
“Unaprijed vam kažem, da bi to učinili, vi ste opet izvrgnuti nekim novim postupcima i morate angažirati vještaka. To su daleko veći iznosi od onih koje ste morali platiti za razdjelnike”, upozorio je odvjetnik Mate Matić.
“Ljudi su očito objektivno bez svoje krivnje dovedeni u situaciju da nešto učine, a njihova očekivanja što će se postići na temelju toga nisu ispunjena. Ako su u takvoj situaciji pretrpjeli štetu, tada imaju i temelj za traženje naknade zbog toga”, tvrdi Miljević.
Tako ne misli njihova kolegica.
“Mislim da su naši ljudi pogrešno očekivali da će im razdjelnici donijeti manje račune, to jednostavno nije povezano jedno s drugim. Tu pravni sporovi ne bi pomogli, dakle ne mislim da u ovoj situaciji pravo može biti neki lijek”, rekla je odvjetnica Vesna Alaburić.
No, treba podsjetiti da je u slučaju Franak tužbama od strane dužnika stvoren javni pritisak prema bankama i političarima, pa je tek onda uslijedila odluka o konverziji. I upravo to se nadaju svi s većim računima za grijanje, da će se i ovdje država uključiti i provesti svojevrsnu retroaktivnu konverziju njihovih radijatora u prijašnje stanje.
Ivan Skorin
