Uz sobarice, čistačice, animatore, recepcionare, konobare i kuhare nedostaju i menadžeri u turizmu
Zbog nedostatka radne snage u većini sektora i odlaska ljudi iz Hrvatske, potrebne su hitne mjere za rješavanje tog problema. Hrvatska već neko vrijeme ima sve manje raspoloživih radnika. Pad nezaposlenosti već neko vrijeme iznosi oko 20 posto godišnje. Posljedično tome, imamo sve manje raspoloživih radnika. Do najvećeg problema dolazi u turističkom sektoru jer tamo sezona traje skoro cijelu godinu, a to zahtjeva bolje uvjete za rad i napredak u tom sektoru.
Da bi se pronašlo dugoročno i sustavno rješenje uključiti se mora i Ministarstvo turizma i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
“Radimo na tome da svaki posjetitelj ima dobro iskustvo tijekom boravka u našoj zemlji, u svim destinacijama i u svim uslužnim objektima pa se iz godine u godinu traži radnik više. Turistički sektor u Hrvatskoj zapošljava 7 posto ukupne radne snage, tj. 95.000 ljudi tijekom godine, a na vrhuncu u ljetnim mjesecima i 150.000 radnika. Kako se ove godine očekuje daljnji porast turističkog prometa i otvaranje novih objekata, povećana je potreba za radnom snagom”, kazao je ministar turizma Gari Cappelli za Večernji list.
Potrebno nam je 15.000 radnika
Procjenio je da nam je potrebno 15.000 radnika – uz sobarice, čistačice, animatore, recepcionare, konobare i kuhare nedostaju i menadžeri u turizmu.
“Cilj nam je prvenstveno aktivirati i privući domaću radnu snagu pa radimo i na popularizaciji zanimanja i mogućnosti prekvalifikacija, no imamo i rezervnu mjeru za zadovoljenje broja radne snage u turizmu”, objasnio je ministar turizma. Tako je za turizam u 2019. godini osigurano 15.611 dozvola za strane radnike. To je povećanje za 6.681 dozvolu. Sveukupno je ove godine utvrđena kvota od 65.100 dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja.
“Prema podacima do 1. veljače 2019. godine, iz kvote za 2019., od 50.100 dozvola za boravak i rad preostalo je 48.450, a od 15.000 za produljenje preostalo je 14.075 dozvola”, kazali su u MUP-u za Večernji list. Većina radnika još uvijek dolazi isključivo na sezonski rad, ali iz Ministarstva turizma su se izborili da pomoćni radnici za sezonski rad imaju pravo rada do šest mjeseci. Neki se iznova i vraćaju.
Najveći porast zabilježen prošle godine
“Najveći porast zabilježen je u 2018., od ukupno 7.930 dozvola izdano ih je 6.754 za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu”, kazali su u MUP-u. Poslovi u turizmu ne zahtijevaju zapošljavanje osoba visokog obrazovanja, koji čine oko 16 posto svih nezaposlenih. Uglavnom se radi o mladima koji poslove u turizmu prihvaćaju tek privremeno i ukoliko ne mogu pronaći posao u struci, kazali su u HZZ-u.
Isto tako, oko 39 posto nezaposlenih dolazi iz područja jadranskih županija, a ostali iz kontinentalnih županija. To znači da za zapošljavanje u sezoni moraju imati mogućnosti privreme promje boravka. Javlja se potreba za uvozom radne snage. Primjerice, hotel “Lemongarden” u Sutivanu trenutno zapošljava 12 ljudi na održavanju objekta, a u ljetnoj sezoni radi i do 70 zaposlenika, od toga 11 stranih, iz Austrije, Slovačke i Češke, a imaju čak i zaposlenika iz JAR-a.
“Svi oni fluktuiraju na austrijskom radnom tržištu, međusobno se povezuju i prijavljuju za rad u našem hotelu. Uglavnom kao kuhari, slastičari i konobari”, objasnila je Jelena Pajić Vladislavić, glavna menadžerica hotela “Lemongarden” za Večernji list.
Bez vrhunskog kadra nema napredovanja
“Još 2016. kad je hotel otvoren suočili smo se s problemom pronalaženja kvalificirane radne snage, svjesni da bez vrhunskog kadra ne možemo napredovati. Nemogućnost popunjavanja svih pozicija možda je proizašla iz činjenice da je došao novi poslodavac čiji su uvjeti bili nepoznati, a s druge strane visoko turistički razvijeni Split i Hvar nudili su ista radna mjesta i već provjerene uvjete”, kazala je Pajić Vladislavić.
Ona isto tako smatra da je prednost uvoza radne snage isključivo financijska jer tako mogu zaposliti visokokvalificirani kadar na šest mjeseci, nakon toga odlaze u svoje matične zemlje raditi u zimskim turističkim destinacijama. U “Lemongardenu”, bilo da su radnici odavde ili iz inozemstva, trude se pružiti im kvalitetne uvjete i nagraditi ih za predanost. Imaju i stanove samo za zaposlenike kako bi mogli biti s obiteljima dok su daleko od svojih domova.
“Kada bi sezona bila dulja i stabilnija, turistički kadar iz Hrvatske bio bi dostupniji i obrazovaniji. Važno je omogućiti uvoz radne snage kako bismo pružili kvalitetnu uslugu i proizvod, na zadovoljstvo tima”, kazala je Jelena Pajić Vladislavić.
Potpore Ministarstva turizma i Vlade
Ministarstvo turizma je s Vladom osiguralo potpore i zajedno poduzimaju inicijative kojima je osim zapošljavanja i privlačenja radne snage, cilj popularizacija turističkih i ugostiteljskih zanimanja i edukacija. Tako je s partnerima već sufinancirano obrazovanje za 1.370 učenika i studenata za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. Za to je isplaćeno već više od 10.7 milijuna kuna. I HZZ podržava organizaciju predselekcija u kontinentalnim uredima za sve poslodavce koji zapošljavaju na Jadranu.
Od najavljenih 100, za 18 poslodavaca u 27 gradova održalo se 55 predselekcija za 11 poslodavaca. Provode se i mjere aktivne politike zapošljavanja. Prvenstveno mjerom stalnog sezonca kojom se financira novčana pomoć dok sezonci ne rade, sufinancira im se produljeno osiguranje ukoliko su radili najmanje šest mjeseci u prethodnoj sezoni te su spremni za rad i u idućoj, piše Večernji list.
Vijesti.hr
Goran Kovačić/PIXSELL, Davor Javorović/PIXSELL, Nel Pavletić/PIXSELL
