SUICID DVOJICE MLADIĆA ŠOKIRAO JAVNOST Psihijatrica: ‘Nema smisla tražiti krivca, prevencija kreće od odgoja, obitelji i prijatelja’

SUICID DVOJICE MLADIĆA ŠOKIRAO JAVNOST Psihijatrica: ‘Nema smisla tražiti krivca, prevencija kreće od odgoja, obitelji i prijatelja’

- in Crna kronika

Ljudi koji planiraju počiniti samoubojstvo najčešće ne govore o tome i to naprave

U utorak ujutro Zadar je šokirala vijest o pronalasku beživotnih tijela dvojice Zadranina. Dva mladića u dobi od 22 i 23 godine pronađeni su mrtvi u automobilu u šumi na zadarskom Musapstanu.

“Ne da nam se više raditi, bit ćemo vaši čuvari gore na nebu. Pozdrav domovini”, napisali su u svojim porukama koje je pronašla policija.

Mladiće je u ranim jutarnjim satima pronašao jedan Zadranin. Iz automobila koji je radio čula se glasna glazba. Krenu je prema njemu i ugledao prozor koji ga je šokirao – cijev koja iz auspuha ide u zaključan automobil i dva beživotna tijela.

Pomno isplanirano

Mladići su se dovezli duboko u šumu, na izolirano mjesto. U automobilu su pronađene plastične vrećice kojima su začepili sve otvore u automobilu, a na auspuh je bila spojena plastična cijev od perilice za rublje. Na mjestu nesreće nije pronađen alkohol, a mladići navodno nisu bili ni pod utjecajem opijata.

“Bože, ako umrem mlad, odvedi me u raj, u paklu sam već bio!”, napisao je jedan od mladića na svojem Instagram profilu. Njegovi prijatelji kažu kako je tijekom školovanja imao ozbiljnih problema, navodno zbog konzumiranja opijata. No, posljednjih se godina, kažu, sredio. Pronašao je posao kao i njegov prijatelj s kojim se zatvorio u automobil, saznaje Zadarski.hr.

Tko je kriv?

Na pitanje je lil se ovaj nemili događaj mogao spriječiti i postoji li nečija odgovornost, zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. dr. sc. Petrana Brečić kazala je kako ne može govoriti o konkretnom slučaju s obzirom na to da o slučaju zna samo iz medija.

“Načelno, uvijek kada se dogodi suicid koji je najgori ishod, uvijek se pokuša naći krivac i pokuša se na svim razinama vidjeti što smo mogli napraviti. Na obiteljskoj razini, prijatelji o tome razmišljaju, liječnici i profesori. Općenito svi koji su vezani uz situaciju”, pojašnjava doc. dr. sc. Petrana Brečić, dr.med.

Kao osoba koja dugo godina radi sa suicidalnim bolesnicima, kaže kako je najčešće teško procijeniti da je netko suicidalan. Posebice ako ta osoba nije bila u sustavu u liječenja.

“Vrlo je teško procijeniti, osobito ako pred sobom nemate pacijenta, da je netko spreman počiniti samoubojstvo. Kada se to dogodi, nama se puno bistrije čini sve ono što je tome prethodilo pa onda mislimo da smo mogli to spriječiti. No, da se to nije dogodilo, vjerojatno nitko ne bi o tome pričao da se osobi u međuvremenu trebala pružiti pomoć”, govori doktorica.

Generalna preporuka prihijatrice Brečić je da se ne traži krivac kada se dogode suicidi. Smatra da treba gledati što se može napraviti za mlade ljude da tako ne razmišljaju i da ne rabe suicidalnost kao rješenje jer suicidalnost to nikad nije.

Naglašava da se svaki problem može riješiti u neko vrijeme i na neki način, ali da moramo biti živi. Kaže kako trebamo slati pozitivne poruke te da je prevencija suicidalnosti težak postupak na puno nivoa. Ta prevencija kreće od odgoja, od obitelji, škole i prijatelja. Ali poruka osobama koje imaju suicidalne ideje je da dođu potražiti pomoć.

Više od 600 samoubojstava godišnje

“Bolje je okrenuti priču na ovu pozitivnu stranu – tražimo pomoć. Suicidalnost je simptom da nešto nije u redu. Najčešće je simptom depresije, ali može biti simptom bilo kojeg drugog poremećaja. To je odraz nečega i to treba rješavati. Treba pronaći osobu kojoj se može povjeriti. Ako imate suicidalne misli, od onih najblažih da vam se više ne živi, to je već alarm da se razgovara. Nemojte sami sa sobom rješavati jer suicidalnost apsolutnost nije izlaz”, ističe Brečić.

Ljudi koji planiraju počiniti samoubojstvo najčešće ne govore o tome i to naprave, a da nitko nije primijetio da će se to dogoditi. U Hrvatskoj se godišnje ubije između 600 i 700 ljudi, a osobe koje imaju suicidalne ideje ne žele ih podijeliti.

“Od toga se pretpostavlja da su preko 70 posto bili su oni koji su u tom trenutku imali neki od depresivnih poremećaja. Dakle, neke vrste depresije i depresivnog raspoloženja. Depresija je najčešće povezana sa suicidom. Oko 15 posto depresivnih ljudi i počini suicid”, objašnjava docentica.

Dodaje kako na svaki pokušaj suicida dođe oko 20 do 30 pokušaja suicida te da je to jedan ogroman prostor za prevenciju. Ističe kako se suicidalni ljudi ne bi se trebali mučiti sa svojom suicidalnošću, već bez stigme i straha doći potražiti pomoć. Predlaže da ako ne mogu ići profesionalcu, da razgovaraju sa svojim bližnjima.

Besplatni SOS telefon

Suicidalnost je vrlo složeno ponašanje. Ona nikada nije uvjetovana samo jednom situacijom. Na primjer, samo nezaposlenost nije dovoljna da netko počini samoubojstvo. Da bi bila dovoljna, onda bi bilo mrtvih ljudi koliko ih je nezaposleno.

“Nezaposlenost može biti ‘triger’, ali čovjek mora imati svoju biološku ili psihološku predispoziciju, nešto u svojoj ličnosti da to može napraviti. Isto je i s nesretnom ljubavi. Nikad ne možemo dovoditi suicidalnost u taj linearni put 1+1=2”, objasnila je zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. dr. sc. Petrana Brečić.

Udruga “Životna linija” neprofitna je organizacija sa ciljem pružanja direktne savjetodavne pomoći suicidalnim i depresivnim osobama. Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800 123 123 svakim radnim danom od 10-22h, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr.

VIDEO DANA:

Komentari