UDAR NA DŽEPOVE POTROŠAČA Nedorečen dokument mogao bi povećati račune građana

Foto: Ilustracija

Građani, stručnjaci, komunalci, gradovi i udruženja imaju niz primjedbi na Uredbu o komunalnom otpadu

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike bi do 15. svibnja trebalo obraditi mnogobrojne primjedbe koje su mu stigle u donedavnoj javnoj raspravi o Uredbi o komunalnom otpadu te napisati konačnu verziju te uredbe – propisa koji gradovima i općinama daje smjernice za sustav prikupljanja i naplate odvoza otpada koji na snagu stupa 1. rujna, piše Novi list.

Naime, građani, stručnjaci i komunalci, gradovi i udruženja koja su se tijekom rasprave javila s primjedbana uredbu, ukazuju na niz problema i nedorečenosti u dokumentu. Za Primorsko-goransku županiju i Istarsku županiju najveći će problem biti nedostatak sirovine za rad Centara za gospodarenje otpadom u Marišćini i Kaštijunu.

Uredba predviđa što veće razvrstavanje otpada u kućanstvima, na javnim površinama i u reciklažnim dvorištima, budući da Hrvatska kao članica EU-a najkasnije do 2020. godine najmanje 50 posto plastike, stakla, papira i metala mora odvajati iz miješanog komunalnog otpada.

Komunalna društva se zbog toga traži postavljanje mnogobrojnih spremnika za odvajanje, a Centrima za gospodarenje otpadom sav taj materijal treba za rad. Ako Centri ne budu imali dovoljno nerazvrstanog otpada, njihov će prazan hod u radu skupo koštati, a to će rezultirati povećanim računima potrošača s obzirom da će penale građani plaćati upravo kroz račune.

Isti scenarij mogao bi se dogoditi ako Primorsko-goranska i Istarska županija, odnosno njihovi gradovi i općine, ne budu imali dovoljno razvrstanog otpada. Bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović je inzistirao na smanjenju kapaciteta preostali 11 Centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj koji se trebaju graditi, s obzirom da su isplanirani još prije više od deset godina.

Uredba o komunalnom otpadu ne predviđa ni dovoljno motivacije za građane koji bi otpad ubuduće trebali sortirati u puno većoj mjeri nego sada, čak dvostruko više ako Hrvatska želi zadovoljiti EU i ne plaćati skupe penale.

Odvoz otpada naplaćivat će se ovisno o volumenu kante za nesortirani miješani otpad koji će svako kućanstvo “zakupljivati” ovisno o broju svojih članova među koje ulaze i kućni ljubici, ali se ne navodi jesu li to samo psi i mačke ili i ostali.

Kao otvoreno pitanje ostaje i naplata volumena kante poslovnim korisnicima koji nemaju članove kućanstva, ali imaju zaposlenike, što bi moglo značiti da će neka trgovina koja se nalazi u prizemlju neke zgrade plaćati istu cijenu zakupa kante kao i umorvljenik koji živi u stanu iznad i koristi istu kantu za otpad.

Jednaku cijenu plaćat će i tročlano kućanstvo koje otpad sortira kao i ono koje to ne čini. Uredba predviđa da bi građani trebali biti kažnjavani ukoliko se u kanti za miješani otpad pronađe nešto što u nju ne pripada, a udruga za zaštitu potrošača izrazila je primjedbu na ovu stavku jer se nameće pitanje tko će i na koji način kontrolirati da se to ne dogodi.

Odredba koja je također izazvala primjedbe je i ona u kojoj se navodi da će fiksni dio računa za odvoz otpada jednako plaćati svi potrošači, dakle isti će iznos biti naplaćivan stanu od 30 četvornih metara, i hotelu od 2.000 kvadrata.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača upozorava kako će fiksni dio plaćati i vikendaši, iako otpad stvaraju samo povremeno, te da je neopravdano naplaćivati pražnjenje svih kanti za miješani otpad, i kad su pune i kad su – prazne, odnosno više otpada sortirano u posebne spremnike.

Podsjećaju da je Visoki upravni sud prošle godine za naplatu odvoza otpada u Zagrebu presudio da se odvoz ne smije naplaćivati prema zaduženom volumenu kante, već prema stvarno odvezenom otpadu, piše Novi list.
Vijesti.hr

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari