‘Radi se o traženom zanimanju i svatko tko može naći bolje plaćen posao neće doći raditi u školu za 5.500 kuna’, ističe Željko Stipić iz sindikata Preporod
28 milijuna kuna. Toliko će se novca osigurati za uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u osnovne škole. Potrošit će se na opremu, udžbenike i zapošljavanje, ako se na te natječaje uopće netko prijavi. Hrvatskoj nedostaje više od 100 nastavnika informatike, na burzi rada gotovo ih i nema, a oni koji tu diplomu i imaju – zbog veće plaće i boljih uvjeta radije se zapošljavaju u IT sektoru.
O takozvanim računalima četvrte generacije današnje generacije učenika uče prema nastavnom programu iz 1994.
Saša Pupovac, učitelj informatike u OŠ Voltino predaje više od 20 godina. I uvjeren je da pretvaranje informatike u obavezni predmet neće biti nimalo lako.
“Jedan je problem satnica učenika jer nekome se moraju oduzeti dva sata koje bi oni imali u redovnoj nastavi. Drugi problem je oprema. Recimo oprema u našoj školi je dovoljna za informatičku grupu, ali ne i za cijeli razred. I treći problem je nastavnički kadar”, ističe Saša Pupovac, učitelj informatike u OŠ Voltino.
Izbornu informatiku u osnovnim i srednjim školarma predaje oko 800 nastavnika. Sljedeće godine trebalo bi ih zaposliti još stotinjak, ali iz sindikata zaposlenika u školstvu tvrde da toliko učitelja i profesora – nema.
“Ja bih volio da u ovoj zemlji svi prvo na neki način skočimo pa tek onda reknemo hop. Učitelja informatike 100-150 koliko će nam trebati za prvu ruku mi nemamo. Nema ih ni na burzi rada. Jasno zašto, zato što se radi o traženom zanimanju i svatko tko može naći bolje plaćen posao neće doći raditi u školu za 5.500 kuna”, kazao nam je Željko Stipić, predsjednik sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.
Jer dvostruko veće plaće informatičari mogu zaraditi u IT sektoru. Zato neki predlažu da manjak kadra nadomjesti vanjskim suradnicima, koji bi informatiku predavali nekoliko sati tjedno.
“Država se ne može oslanjati na dobrotvorstvo i doniranje od strane privatnog sektora. To mora država sama riješiti. Privatni sektor će sigurno pružiti ruku ako država pronađe modul, odnosno zdrav način suradnje kojim privatni sektor može doprinijeti”, tvrdi Tomislav Pokrajčić, izvoznik sofvera.
IT-evci tvrde da bi to bilo dodatno degradiranje učitelja i profesora. Čije je zanimanje, tvrdi profesor s Ekonomskog fakulteta, nekad bilo ugledno, ali danas više ne.
“Nastavnici su potplaćeni, nastavnici su nedovoljno cijenjeni i zato se za tu struku ne odlučuju oni najbolji nego često vlada negativna selekcija i manjak interesa. Mislim da se neće ništa bitno unaprijediti dok se taj cjelokupni okoliš ne izmijeni. Drugim riječima, dok sustav ne počne vrednovati znanje koliko ono stvarno zaslužuje i one koji ga prenose onoliko koliko oni stvarno doprinose društvu”, objašnjava Velimir Srića, profesor managementa i informatičke tehnologije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
A doprinose bez obzira na sve.
Ines Goda
