ISTRAŽUJEMO: Koliko hrvatskog voća i povrća ima na našim policama?

Iako je dojam većine da se u trgovačkim centrima prodaje većinom uvozna roba, istraživanje HGK pokazalo je suprotno: više od 60% voća i povrća je – hrvatsko

Hrvatska bilježi rekordan porast potrošnje u posljednjih devet godina! Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo u kolovozu nominalno porastao za 2,6 posto, a realno za čak 5,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. To je najveći rast potrošnje još od rujna 2007. godine, kada je porasla 6,7 posto.

Koliko Hrvati jedu domaćeg, hrvatskog voća i povrća, a koliko onog uvezenog iz inozemstva. Kolike su pak naše cifre izvezenih poljoprovrednih proizvoda? Uz pomoć HGK pokušali smo doznati odgovore na neka od ovih pitanja.

I rezultati nisu tako loši kako smo očekivali. Od pet najvećih trgovačkih lanaca, samo u jednom je udio domaćeg voća i povrća manji od 50 posto, ostala četiri imaju više od 60 posto. Gotovo svaka mandarina koju kupite je hrvatska mandarina kao i svaki stručak peršina. Ali zato je svaka boba grožđa na našim policama došla iz Italije.

Koliko je toga na policama domaće, a koliko uvozno – pitanje je koje muči svakog kupca.

Iako je dojam većine da se u trgovačkim centrima prodaje većinom uvozna roba, istraživanje HGK pokazalo je suprotno: više od 60% voća i povrća je – hrvatsko.

Kad su u pitanju mandarine, možete biti sigurni da kupujete hrvatske – imaju ih svi lanci. Za razliku od naranče i limuna za koje možete biti sigurni da su iz Argentine, Čilea, Južne Afrike… svuda samo ne iz Hrvatske.

Razlog je matematički vrlo jasan: Hrvatska je ove godine proizvela 90.000 tona mandarina, ali samo 106 tona naranči i 181 tonu limuna, pa ispada da svaki stanovnik u Hrvatskoj može računati da će u godinu dana pojesti jednu trećinu domaćeg limuna.

“Nažalost, proizvodnja limuna je toliko mala da je ne možemo ponuditi na našim policama. Kada proizvodnja nije dostatna i nemamo proizvodača, tada idemo na alternativne i uvozimo robu”, objasnio je Tomislav Kramarić, direktor prodaje u trgovačkom lancu.

Blitva, mrkva, kupus, kelj, luk – uglavnom su hrvatskog porijekla. Povrće i voće iz regije je rijetko, ali tu i tamo se pronađe makedonska paprika ili srpska kruška.

Ono što je u trgovačkim centrima uvozno uglavnom je iz Europske Unije – a istraživanje HGK kaže: najčešće porijeklo je Italija.

Možda ćete se iznenaditi ali grožđe, nektarine, šljive, tikvice, sve to uglavnom stiže iz Italije.

Zato je odnedavno popularni batat hrvatski, kineski kupus hrvatski – ali omiljeno hrvatsko jelo kuhate sa sastojcima iz Kine, Argentine i Perua, odakle najčešće dolazi grah.

Jer ga ne proizvodimo dovoljno, i to je samo jedan primjer. Badema smo 2000. proizvodili 2357 tona, a ta se brojka smanjila za nevjerojatnih 30 puta. Količina smokve se s 4000 tona smanjila za pet puta, a šljiva s 22 tisuće tona na samo 6000. Uvozimo svake godine sve više, kažu u gospodarskoj komori – a na prste se mogu nabrojati proizvodimo kojih imamo dovoljno.

“Samodostatni smo u proizvodnji višnje, jabuke i mandarine, kod povrća rajlica, znači gotovo cijelo povrće nismo. Podvlačim da je glavni uzrok toga nepostojanje strategije, odnosno nedostatak suporta države proizvođačima”, smatra Dražen Miloloža, Sektor za poljoprivredu HGK.

A dok toga nema, u trgovinama ćemo kupovati kineski grah i afričke limune.

Mojmira Pastorčić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari