Kako se ponašati kad do potresa dođe svi smo čuli već sto puta, ali svejedno većina građana zapravo ne zna kako se ponašati u slučaju potresa
Kad se počne tresti najčešće zavlada panika. Jer većina ljudi zapravo ne zna što učiniti kada je potres. Provjerili smo, stoga, znanje građana postavivši im pitanje što bi napravili u slučaju da se dogodi potres.
“Potres? Ukipila bih se kao prvo”, kazala nam je Dragica.
“Sakrila bih se pod nosivu gredu ili nosivi zid bi stala i to je to, nemate izbora. Jer obično kad je potres ili spavate ili niste gdje bi trebali biti”, priča nam Sonja.
Upravo gospođa Sonja ima pravo jer ukoliko vas potres zadesi u zatvorenom najsigurniji ste ispod nosive grede ili ispod čvrstog stola koji će vas zaštititi od padajućih objekata. A sve to i mnogo više piše u ovoj brošuri koju je izdala Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
U brošuri možete naučiti da se treba maknuti od prozora i staklenih predmeta, izbjegavati dizalo i što prije pokušati izići na otvoreno. Dobro je imati i zviždaljku jer, ukoliko vas nešto zatrpa, ona traje puno duže od baterije na mobitelu. No, najvažnije je…
“Da izbjegnemo paniku – to je jedan od prvih važnih stvari koje bi trebalo napraviti”, ističe Damir Pilčik, pročelnik područnog ureda DUZŠ Zagreb.
Vjerojatnost jačeg potresa nije ista u svim djelovima Hrvatske što je prikazano i na karti seizmološke opasnosti.
“Ona izriče za svako mjesto na području Hrvatske koliku akceleraciju od potresa tlo može doživjeti u 50 godina s vjerojatnošću 10%”, objašnjava nam seizmolog Ivo Allegretti.
Pojednostavljeno, na crvenim područjima vjerojatnost jačeg potresa je veća. A to nam pokazuje i povijest.
Razoran potres pogodio je Rijeku 1750., Zagreb 1880., Dubrovnik 1667., a mnogi pamte i jaki potres u Stonu iz 1996. zbog kojeg su u gradu satovi stali.
Potres je prirodna sila i ne može se spriječiti, no na razorne posljedice može se utjecati, prvenstveno načinom gradnje zgrada.
“Prvo moramo znati na kakvom je terenu, kako je utemeljiti, snažno, dobro, jako. Zatim kako je izgraditi”, ističe stručnjak.
Zgrade u Hrvatskoj prema riječima građevinara su jako dobro napravljene. Naime, one su dimenzionirane prema Eurokodu 8 što znači da su čak i predimenzionirane za očekivane potrese na ovom području. Znači, neki razorniji potres od ovih koji su bili u Rijeci bi eventualno napravio nekakvu štetu na zgradama, ali ona nikako ne bi bila katastrofalna.
Za potres su uvijek spremne i hitne službe.
“Redovito radimo obuke, redovito radimo velike vježbe pogotovo u okviru Državne uprave i naših ostalih partnera za slučaj potresa i ponašanja svih onih hitnih službi koje su bitne i koje su neophodne za reakciju”, kazao nam je Damir Pilčik, pročelnik područnog ureda DUZŠ Zagreb.
Službe su spremne, potres uvijek moguć, ali razornog se ne treba bojati. Posljednja smrt od potresa u Hrvatskoj dogodila se prije 137 godina
Ilija Radić
