Dok investicije idu u Srbiju, Hrvati i dalje idu u Irsku
Tema dana u Hrvatskom Saboru su preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću, o tome kako tretirati petokraku i kako tretirati pozdrav “Za Dom spremni”. Nema tko se nije o tome očitovao, rasprava bi mogla trajati godinama, ali kako mi nemamo toliko vremena toj temi nećemo posvetiti više niti jednu sekundu našeg i vašeg vremena.
Naime, politički život u Hrvatskoj nema baš nikakve veze sa stvarnim životom u Hrvatskoj. Tako recimo apsolutno nikoga u Saboru nije zabrinuo podatak Državnog zavoda za statistiku prema kojem Hrvatska ekonomija opet počinje usporavati i to dok sve ostale europske i svjetske ekonomije nastavljaju ubrzavati. Rast BDP-a je naime prošle godine usporio na 2,8 posto dok je 2016. bio na 3 posto.
Ali još je gore što svi ostali rastu, a mi opet padamo. Tako smo u zadnjem kvartalu prošle godine ostvarili rast od samo 2 posto, tj. sezonski prilagođeno 2,2 posto.
A prema podacima koje je na portalu Ideje.hr obradio prof.dr. Ivo Bićanić na godišnjoj razini, Rumunjska je rasla 7 posto, Latvija i Mađarska 4,8 posto, Poljska 4,3 posto, Cipar i Finska 3,9 posto, Bugarska, Litva, Austrija i Slovačka 3,6 posto, Španjolska i Nizozemska 3,1 posto pa sve tako do Hrvatske , do zemlje partizana i ustaša koja je kako rekosmo stala na 2,2 posto rasta. Iza nas su jedino Belgija Italija i Velika Britanija.
Usporavanje rasta je čak veće od onoga što su predviđali i najveći hrvatski pesimisti, ali je zato fascinatan optimizam premijera:
“Nešto malo manje od naših očekivanja. U svakom slučaju, nije se osjetilo u našem proračunu. Prihodi su bili dobri, a i potrošnja u 12. mjesecu. To je 14. tromjesečje kontinuirano glede rasta, što je najvažnije. I posebno ohrabrujuće da ekonomska klima u Hrvatskoj ima najvišu razinu od kada komisija prati te podatke. Višu od drugih članica europske unije. Index nam je 118, 8 bodova što je jako dobro. Moramo nastaviti sa svim aktivnostima”, izjavio je premijer.
Premijer je, dakle, zadovoljan jer su proračunski prihodi dobri, tako da i dalje mogu hraniti golemi i beskorisni politički, državni i lokalni javni aparat zbog kojeg strane investicije i nova radna mjesta i dalje u sve većem luku zaobilaze Hrvatsku i sve više idu recimo u Srbiju.
A dok investicije idu u Srbiju, Hrvati i dalje idu u Irsku. A da Hrvati požele ostati u Hrvatskoj, Hrvatskoj bi trebao rast od najmanje 5 posto godišnje. A premijer baca ikru od sreće ako dobacimo do 2,2.
Pa onda ništa drugo, nego i dalje samo – sretan put!
Zoran Šprajc
