Prijedlog porezne reforme ne prestaje dizati prašinu. Nakon hrane, turizma, nekretnina i ostalog na red je došla kultura. Mnogi od honoraraca samo od honorara i žive. Hoće li i kako to i dalje moći?
Malo je onih koji u svom radnom vijeku nisu bili honorarci. Ili jednom neće biti, pa i u mirovini. Pa se lako solidarizirati s njima koji su ustali zbog porezne reforme koja im predviđa uvođenje plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke honorare. A mnogi od njih samo od honorara i žive. Hoće li i kako to i dalje moći?
Novinarka Sanja Despot, ali i svi njeni kolege koji rade na autorski ugovor od iduće će godine na svoj honorar državi morati plaćati deset posto davanja za mirovinsko i 7 cijela 5 posto za zdravstveno osiguranje.
“Pod prvo to nije stalni posao, prihodi su vrlo… povremeni su, jedan mjesec je ovako, drugi je onako, ali u svakom slučaju su niski”, kaže Despot.
A bit će i još niži objašnjavaju stručnjaci.
“Plaćanje 10 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje izravno smanjuje znači netto naknadu koju će autor primati na svoj žiroračun”, ističe dekanica RRiF visoke škole za financijski menadžment Đurđica Jurić.
Prema Sanjinoj računici honorarac koji sada zarađuje 6600 kuna neto nakon reforme će ostati bez 900 kuna.
“Teško je očekivati da će poslodavci povrh onog neto što sad plaćaju povisiti taj postotak da bi uplaćivali zdravstveno”, kaže Sanja Despot.
Doprinos će morati plaćati i konzultanti, ali i umjetnici, glumci i glazbenici, njih oko 68 tisuća, kojima je autorski honorar jedini izvor prihoda.
“Još jedan apel upućujemo da doista se ne može sve u kulturi na jednak način tretirati. U ime hrvatskog društva dramskih umjetnika apeliram da se još jednom promisli”, poručuje predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Perica Martinović.
Ministrica kulture tvrdi da će trošak plaćanja doprinosa kompenzirati druge olakšice koje donosi porezna reforma, ali da i dalje pregovara s ministrom financija.
“Pregovaramo i dalje da vidimo postoji li mogućnost da se barem oni koji samostalno obavljaju djelatnost se iz tih izmjena izuzmu”, tvrdi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Marić kaže kako su do sada stalno zaposleni na sto kuna dohotka plaćali 99 kuna poreza, a honorarci manje od 20-ak.
“Dakle jedna kategorija koja plaća i mirovinsko i zdravstveno u punom obujmu i u punom obujmu porez i prirez, a istovremeno imate i ostale kategorije koje nisu uopće obuhvaćene mirovinskim i zdravstvenim, a imaju čak određena izuzeća kod plaćanja poreza i prireza”, ističe ministar financija Zdravko Marić.
Pa će tako doprinose nagodinu morati plaćati i umirovljenici koji koji rade povremene poslove.
“Što u budućnosti uistinu znači i neku malu, beznačajnu gotovo, korekciju mirovine”, kaže dekanica RRiF visoke škole za financijski menadžment Đurđica Jurić.
Veći problem od ponovnog računanja mirovine je činjenica se drugi dohodak sada oporezuje na godišnjoj razini pa se može dogoditi da oni koji pređu poreznu osnovicu od 210 tisuća kuna plate znatno veći porez.
“Postoji velika opasnost da će dobar dio autora plaćati na ugovore o autorskom djelu porez, ne po stopi od 24 posto, nego po stopi od 36 posto”, tvrdi Jurić.
A drugi dohodak lani je prijavilo 362 tisuće građana. Koliko je među njima onih kojima je to jedini prihod ministra financija očito nije zanimalo.
Andrej Dimitrijević
