(VIDEO) NAJMANJE 35 MRTVIH Još traže preživjele pod ruševinama, stradalo i 3 djece: ‘Dogodila se strašna i apsurdna tragedija’

(VIDEO) NAJMANJE 35 MRTVIH Još traže preživjele pod ruševinama, stradalo i 3 djece: ‘Dogodila se strašna i apsurdna tragedija’

- in Vijesti

Spasioci su evakuirali i 16 ozlijeđenih, od kojih se 12 nalazi u teškom stanju

Spasioci su nastojali čitavu noć s utorka na srijedu pronaći preživjele pod ruševinama cestovnog vijadukta koji se urušio u Genovi na sjeveru Italije, usmrtivši najmanje 35 osoba.

Zbog iznenadnog urušavanja te masivne građevine zvane most Morandi po imenu arhitekta koji ga je projektirao, oko 35 automobila i nekoliko kamiona propalo je u prazno s visine od 45 metara.

Most je bio poznat po strukturalnim problemima te su politički dužnosnici pozvali da se mogući krivci za nemar identificiraju i kazne.

Podaci o smrtno stradalima su privremeni i nesigurni. Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini naveo je u srijedu ujutro da je “potvrđeno 35 smrtnih slučajeva, među kojima troje djece u dobi od 8, 12 i 13 godina”, obećavši da će odgovorni “platiti, platiti sve i to skupo”.

Spasioci su evakuirali i 16 ozlijeđenih, od kojih se 12 nalazi u teškom stanju.

Nakon šefa talijanske vlade Giuseppea Contea u utorak navečer, u srijedu ujutro trebali bi na mjesto nesreće doći zamjenik premijera Luigi Di Maio, šef Pokreta 5 zvijezda, kao i ministar transporta i infrastruktura Danilo Toninelli, koji je zatražio ostavke u tvrtki koja je radila na održavanju mosta.

Salvinija, šefa Lige i također zamjenika premijera, očekuje se popodne na mjestu urušavanja, najpogibeljnijeg u Europi od 2001.

“Katastrofa je pogodila Genovu i čitavu Italiju. Strašna i apsurdna drama pogodila je pojedince i obitelji”, izjavio je talijanski predsjednik Sergio Mattarella u priopćenju.

Ujutro su stotine spasilaca i dalje pretraživale ruševine vijadukta uz pomoć pasa, u potrazi za preživjelima.

Po talijanskoj civilnoj zaštiti, računajući vatrogasce, policajce, Crveni križ i druge, u spašavanju je sudjelovalo tisuću osoba.

Inženjer iz Genove upozoravao: “Taj vijadukt je trebalo srušiti, a ne krpati!”

Vijadukt Morandi pušten je u promet 4. runa 1967. nakon četiri godine gradnje. Nazvan je po projektantu, inženjeru Riccardu Morandiju, dug je 1.182 metra te je niz godina meta kritika zbog svoje problematične konstrukcije, pišu talijanske novine Corriere della Sera.

Vijadukt koji prolazi iznad trgovačkih centara, tvornica, stambenih zgrada, željezičke pruge Genova-Milan i rijeke Polcevera, te je dio autoceste A10, bio je tema rasprava inženjera zbog velikih troškova održavanja koji su u jednom trenutku trebali prestići same troškove izgradnje, zbog čega su neki čak zahtijevali da se on sruši i sagradi novi.

Most je obnovljen prije dvije godine. La voce di Genova navodi da su se radovi na rekonstrukciji vijadukta godinama izvodili sporo, posljednja je završena 2016. godine, ali nijednom nije bio zatvoren za promet jer bi se na taj način grad presjekao na dva dijela.

Napominju da su se vozači prelazeći preko njega osjećali nesigurno, posebno za kišnih dana, jer bi bio poplavljen na svim stranama i teško prohodan. Ističu da su se stanovnici obližnje ulice Waltera Filake godinama žalili i upozoravali na neodrživu situaciju zbog vode koja se s njega izlijevala.

Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!

Među onima koji su upozoravali na to da nešto s vijaduktom nije u redu bio je i Antonio Brencich, izvanredni profesor građevinarstva na Sveučilištu u Genovi, koji je prije dvije godine iznio nekoliko problematičnih aspekata vezanih uz vijadukt i radove na njemu.

“Nazvati ovu nesreću nemarom ne bi bilo uveličavanje stvari”

Istaknuo je da su troškovi radova bili precijenjeni, ali i na pogrešnu procjenu viskoznosti betona koju je proizveo nehorizontalni cestovni plan. Podsjetio je na to da su oni koji su još 80-ih godina prošlog stoljeća prelazili preko vijadukta osjećali neugodne uspone i silaske uslijed odgođenih pomaka struktura dijelova vijadukta koje su bile bitno različite od onih predviđenih u fazi projektiranja, prenosi tportal.

“Vijadukt preko Polcevere imao je velike izvanredne radove održavanja, uključujući zamjenu ovjesnih kabela potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina. Nazvati ovu nesreću nemarom ne bi bilo uveličavanje stvari, ali dodatna istraga pokazat će o čemu se zapravo radi”, kazao je Brencich.

La voce di Genova zaključuje da je bilo je jeftinije srušiti sve i ponovno izgraditi nego ga održavati i popravljati.
Vijesti.hr

Komentari