Po našim cestama divljaju upravo skupi i nabrijani automobili za čiju cijenu možete kupiti stan
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Prije nepunih godinu dana, Marinko Zovko, bosanskohercegovački tajkun, pohvalio se na društvenim mrežama videozapisom brze vožnje. Prikazuje kako, nakon što ga je zaustavio policijski presretač, ponovno vozi daleko iznad ograničenja brzine. Sada je u zatvoru u Srbiji, gdje mu je nakon što je vozio 245 kilometra na sat, sudac dosudio mjesec dana zatvora i sedam i pol tisuća kuna kazne.
“To vam pokazuje jedan mentalni karakter osobe, on iskazuje nepoštovanje prema državi, prema sustavu, prema društvenom uređenju. Ako smo mi kao znanstvenici, kao stručnjaci propisali da je nešto sigurno i da se nečeg treba pridržavati, mislim da je potpuno neprimjereno omalovažavati sustav vrijednosti koji postoji. Danas je to auto, sutra će biti nešto drugo, u konačnici ja ne vidim nikakve razlike da izvadite pištolj, počnete pucati po zraku i kažete, ja nisam nikog htio ugroziti, eto i kažem, ja pucam“, rekao je Marko Ševerović s Fakulteta prometnih znanosti.
Upravo je automobil bio smrtonosno oružje u rukama Marina Kameničkog, koji je prošlog ljeta, neprilagođenom vožnjom uzrokovao smrt dvije i ozlijede tri osobe. 20 godišnjak je vozio skupocjeni mercedes AMG C 63. Sudski vještak, Goran Husinec, kaže, nagledao se stotine nesreća u kojima je brzina u kombinaciji s alkoholom, nepažnjom ili stranim predmetom na cesti bila uzrokom smrti.
Po našim cestama divljaju upravo skupi i nabrijani automobili za čiju cijenu možete kupiti stan. Naš sugovornik je i sam ljubitelj automobila. No dugogodišnja praksa sudskog vještaka promijenila mu je odnos prema vožnji.
“Moram priznati nekada sam volio brzo voziti, moram biti iskren, ali sam shvatio tokom godina i rada na prometnim nesrećama i kada sam vidio stotine mrtvih ljudi da to stvarno nema nikakvog smisla, to što čovjek negdje brže dođe da riskira život, uništi auto, potroši više goriva, jednostavno to nije isplativo“, rekao je sudski vještak za promet Goran Husinec.
Takvih vozača je na otvorenim cestama u Hrvatskoj protekle godine bilo točno 2776. Svi redom vozili su brzinom za barem 50 kilometara višom od dozvoljene ili ograničene prometnim znakom. Većinu su uhvatili policijski presretači, točnije, mobilna policijska jedinica popularno zvana – Kobre.
Najveća brzina – 260 kilometara na sat
Bili smo s njima u jednoj noćnoj akciji. Njihov automobil je opremljen kamerom, displayem, upravljačkom pločom i hard diskom, koji pohranjuje dokaze o prebrzoj vožnji.
“Najveća brzina, mislim da sam snimio ja i kolega, 260 kilometara na sat. U smjeru istoka, na naplatnim kućicama Županja“, rekao je vođa mobilne jedinice prometne policije Perica Knežević.
“Gospodin ima auto u kojem uopće nema osjećaja koliko vozi, radilo se o Ferrariju, tako da, za njega je to normalno. Ima čovjek novce, plati kaznu i nastavi dalje“, rekao je Perica.
Platio je kaznu od 2000 kuna, jer je bio stranac i platio odmah. No, ta kazna može sezati i do sedam tisuća, stoga je najbolje voziti na način da vas nikada ne prestigne vozilo na kojem piše “Policija, slijedite nas”. Ovog savjeta nije se držao Vjekoslav, koji je te noći bio brz na papučici gasa, te su ga Kobre morale podsjetiti da je pretjerao.
“Blagdani su, žurim s posla”
“Evo, blagdani su, žurim s posla, zadnji radni dan prije godišnjeg, kaj da vam velim, ali evo, tako je, kako je, policija kontrolira, platit ću kaznu, nemam što drugo reći, zakon je zakon, mora se poštovati, za sve je isti”, rekao je vozač automobila Vjekoslav.
Kazna je tisuću kuna, ako plati u roku tri dana, pola. Vjekoslav je vozio 46 kilometara više od ograničenja. Policajci su ga odmah uočili.
“Izbacilo mu je prosječnu brzinu 126 kilometara na sat na ograničenju brzine gdje je ograničenje 80 km/h. Tu smo vozaču uručili obavijest o prekršaju, izrazio je želju da plati u roku tri dana, to će biti 500 kuna”, rekao je djelatnik mobile jedinice prometne policije Bojan Čižmek.
U 2018. policija je u Hrvatskoj evidentirala 260.496 brzih vozača.
Na pitanje kako se zaradi zatvorska kazna Bojan je odgovorio: “Zatvorska kazna se zaradi ako ponavljate prekršaj, ako unatrag dvije godine treći puta ponovite isti prometni prekršaj za koji je u samom startu predviđena kazna od pet do 15 tisuća kuna.”
Ipak, spoznaja o prilagođenosti brzine pretpostavlja kulturu vožnje. Primjerice, na dijelovima njemačkih autocesta ne postoji ograničenje brzine, a stopa smrtnosti u prometu među najnižima je u Europi. Vozači koje gledamo snimljeni su u Hrvatskoj gdje je ograničenje na autoputu 130 kilometara na sat.
Kako bi doskočili takvim lošim primjerima, u susjednoj Srbiji su tako u travnju prošle godine uveli tzv. sekcijsku kontrolu vožnje. Iako je takav sustav učestalost prometnih nesreća sa smrtnim ishodom smanjio za 35 posto, on nije cjelovito rješenje, tvrdi Ševrović.
“Da, te sekcijske kontrole, na ulazu na autoput vas se registrira, registrira se vašu registarsku oznaku, izmjeri se vaše vrijeme ulaska i na izlasku se mjeri vaše vrijeme, odnosno vrijeme koje je bilo potrebno da ste prošli tu dionicu, na taj način se destimulira brzu vožnju, na žalost takav sustav ne prevenira obijesnu vožnju”, rekao je Ševrović.
Sekcijsku kontrolu u Hrvatskoj još nemamo, no u HAC-ovom Centru za nadzor i upravljanje prometom prati se sve što se događa na autocesti. Budno oko kamere, odnosno operatera, u 17 ovakvih centara u Hrvatskoj, 24 sata nadzire sve, od obijesnih vozača do bilo kojeg drugog incidenta.
“U slučaju uočavanja neke incidentne situacije na autocesti, direktna je komunikacija s policijskim službenicima, odnosno njihovim centrima, konkretno mi se sada nalazimo na Bosiljevu koje ima direktnu poveznicu sa Karlovačkom županijom odnosno Centrom policije koji se nalazi u Karlovcu”, rekao je Davor Bićanić iz HAC-a.
U 2018. na hrvatskim cestama, u prometnim nesrećama poginulo je 317 osoba. Policija je u samo tri vikenda ove zime u akcijama zaustavila 233 recidivista.
“Netko tko je prosječan vozač ne očekuje da netko na autoputu nailazi avionskom brzinom… Kada vi sa 250 naletite na neki oštar predmet koji vam rasječe gumu na autu vi nemate šanse, ja sam u svojoj praksi na sudu imao takvih 30-ak slučajeva gdje su ljudi naletjeli na nešto na cesti i svi su poginuli”, rekao je Husinec.
Iz MUP-a priznaju da sankcije propisane važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ne ispunjavaju u potpunosti svoju svrhu.
“Iskustvo nam govori da samo oduzimanje vozačke dozvole nije dalo svoj cilj, odnosno da smo imali puno prometnih nesreća, sa smrtnim posljedicama, upravo oni vozači koji nisu u tom trenutku imali vozačku dozvolu, tako da smatramo da ovo oduzimanje vozila će biti način da takve vozače maknemo sa ceste”, rekao je Josip Matajia načelnik Službe za sigurnosti cestovnog prometa.
Odgovarajuće sankcioniranje je svakako važno, no još i više prevencija, kaže profesor s prometnog fakulteta. S Nijemcima se u malo čemu možemo uspoređivati, pa ne stojimo dobro ni kada je vožnja u pitanju.
“To polazi od autoškola, od cijelog jednog sustava, ne možemo govoriti samo o jednoj maloj skupini vozača koji voze brzo”, rekao je Ševrović.
2018. na hrvatskim cestama poginulo je manje ljudi nego lani. No, prema smrtnosti na prometnicama među najgorima smo u Europskoj uniji. Zbog prekomjerne brzine prošle godine u zatvoru je završila tek jedna osoba. Marin Kamenički, koji je u kolovozu uzrokovao smrt dvije, a ozlijedio tri osobe, pušten je iz pritvora nakon 35 dana. Presuda mu još nije izrečena.
Danka Derifaj
