Od danas su u primjeni sustavne granične kontrole svih osoba koje prelaze granične prijelaze na svim granicama EU-a, uključujući i nad građanima EU-a
Na većini graničnih prijelaza i poslijepodne se, zbog sustavne granične kontrole koja je započela danas, čeka do pola sata, ali na nekim prijelazima se čeka puno duže, primjerice na Macelju se na ulazak čeka oko 5 sata, a na Pasjaku tri, dok se na izlazak iz Hrvatske čeka kraće, navodi se u izvješću Hrvatskog autokluba od 14,30 sati.
Dugo se čeka na Macelju – ulazak oko 5 sati, izlazak 1 sat; na prijelazu Lupinjak – izlazak kolona od kilometra, čekanje 1 sat; na prijelazu Razvor kolona na izlasku je 500 metara, čekanje 30 minuta; na Pasjaku se na ulazak čeka 3 sata, izlazak oko 1,5 sat; na prijelazu Rupa na ulazak se čeka 1,5 sat, na izlazak 1 sat; na Kaštelu se na ulazak čeka 45 minuta, na Plovaniji 30 minuta, a na Bregani se na ulazak u Hrvatsku čeka 2 sata, a na izlazak do 30 minuta.
Od danas, 7. travnja u primjeni su sustavne granične kontrole svih osoba koje prelaze granične prijelaze na svim granicama Europske unije, uključujući i nad građanima Europske unije. Više informacija može senaći na internetskoj adresu http://www.hak.hr/vijest/672/pojacane-granicne-kontrole-04-2017.
Slovenija je na graničnim prijelazima s Hrvatskom dužna skenirati putne dokumente državljana EU-a i trećih država radi provjere u bazi podataka Schengenskog informacijskog sistema (SIS). Cilj strožeg nadzora je sprječavanje nezakonitih aktivnosti i terorizma.
Veći promet i duže čekanje očekuju idućeg četvrtka i petka, s dolaskom uskrsnih praznika, kad je tranzitni i međunarodni promet velik.
Prošle je godine po podacima slovenske policije za Veliki petak na Obrežju/Bregani granicu prešlo gotovo 70.000 putnika i 20.000 vozila, a godišnje taj prijelaz u oba smjera koristi više od 14 milijuna putnika.
Slovenska policija i prometni servisi savjetovali su prethodnih dana da bi trebalo pratiti stanje na graničnim prijelazima i vrijeme čekanja te u slučaju gužvi birati manje optrerećene prijelaze, međudržavne i malogranične, kao i alternativne cestovne pravce.
Posebno se to odnosi na najopterećenije prijelaze poput prijelaza Bregana/Obrežje, Macelj/Gruškovje i te veće granične prijelaze u Istri.