SREĆA DA NEMA OZLIJEĐENIH: Hrvatska se zatresla – prisjetili smo se najjačih potresa u povijesti Hrvatske

Epicentar današnjeg potresa je bio na Čiovu, a magnituda 4,6 po Richteru, što po oslobođenoj energiji u žarištu potresa odgovara eksploziji manje atomske bombe

Današnji potres u Splitu, u svakom slučaju, nije bio bezopasan, i zapravo je velika sreća da nema ozlijeđenih. Dakle, epicentar je bio na Čiovu, a magnituda 4,6 po Richteru, što po oslobođenoj energiji u žarištu potresa odgovara eksploziji manje atomske bombe. Sva je sreća da većina te energije utrne u zemlji.

Intenzitet u epicentru bio je 6 do 7 po Mercalli–Cancani–Siebergovoj ljestvici. Dubina žarišta, dakle tamo gdje je nastao potres, bila je 10 kilometara pa tako ovo spada u plitke potrese koji su u pravilu opasniji jer više energije stigne do površine zemlje.

Na originalnom seizmogramu splitskog potresa se vidi kako prvo stignu slabiji potresni valovi, oni su otprilike dvostruko brži, a nakon njih stigne i druga vrsta valova koji su sporiji, ali imaju puno veću amplitudu. Zato ljudi često kažu da su osjetili dva potresa, jedan za drugim.

Mercalli–Cancani–Siebergova ljestvica intenziteta potresa govori nam o utjecaju koji potres ima na površini zemlje. Ovaj potres je po toj ljestvici, rekli smo, bio intenziteta 6 do 7. To je, dakle, jak do vrlo jak potres. Karakteristike takvih potresa su, primjerice, padanje slika, razbijanje posuđa, bježanje iz kuća i manja oštećenja zgrada. Inače, potresa ovakve jačine, na godinu u svijetu ima 10-ak tisuća, što znači da ih svaki dan bude 30-ak.

U Hrvatskoj je u prošlosti bilo puno jačih potresa od ovog današnjeg. Prvi je poznati dubrovački potres iz 17. stoljeća, kada je porušen gotovo cijeli grad, a nastao je čak i tsunami. Onda imamo iznimno jake potrese kod Trilja i Imotskog.

Nadalje, poznati veliki potres u Zagrebu 1880. Tada je porušeni Zagreb, uz ostale, obnavljao i August Šenoa, koji se zbog hladnog vremena razbolio i kasnije umro. Još bih izdvojio potres kod Stona u novijoj povijesti, te jako važan potres kod Pokupskog 1909. godine. Naime, na temelju zapisa tog potresa, naš poznati seizmolog Andrija Mohorovičić otkrio je granicu između zemljine kore i plašta, odnosno dokazao da je zemlja građena od različitih slojeva.

Eto, svako zlo za neko dobro… Ipak, nadajmo se da će potresa biti što manje.

Nikola Vikić-Topić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari