Vlada je usvojila prijedlog Nacionalnog program reformi za 2018. godinu
Na danasšnjem dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvatske, između ostalog, našao se Prijedlog nacionalnog programa reformi 2018. te Prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2021. koje je Vlada usvojila.
Nacionalni program reformi za 2018. godinu temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju. U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021. godini rast od 2,5 i 2,5 posto.
Sjednica Vlada započela je 15 minuta kasnije od zakazanog vremena zbog kašnjenja premijera Andreja Plenkovića koji se ispričao te objasnio ministrima da je zapeo u gužvi u prometu.
Na početku sjednice Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta te poručio kako će Hrvatska napokon teritorijalno postati jedinstvena. “Sjajno je to za našu zemlju i investicije, ali i za tvrtke koje će biti uključene u izgradnju. Most je iznimno bitan i za naše članstvo u Europskoj uniji”, kazao je na početku sjednice premijer Andrej Plenković te dodao.
Dodao je kako izgradnja Pelješkog mosta neće utjecati na pitanje granice s Bosnom i Hercegovinom s obzirom da će most biti dovoljno visok da sva plovila nesmetano ulaze i izlaze iz Neuma.
Osvrnuo se potom na suficit koji je zabilježen komentirajući kako je, unatoč Vladinim “konzervativnim procjenama” Hrvatska u prošloj godini zaradila više nego je potrošila.
“I proračunski višak od 2,754 milijuna kuna sjajan je poticaj. S aspekta fiskalne konsolidacije, 2017. godina je izvrsna, što potvrđuje i urbzano smanjenje javnoga duga”, poručio je Plenković.
Potom je komentirao komemoraciju u Jasenovcu i dvije odvojene kolone. “Smatram da je s naše strane dostojanstveno obilježen taj događaj. Stav Vlade je čvrst u osudi fašističkih zločina stoga pozivamo sve aktere, pogotovo političke aktere, da poštuju državne komemoracije. Isto tako pozivamo i udruge i predstavnike žrtava i da ubuduće izrazimo napore da imamo jednu komemoraciju u Jasenovcu koja će obilježiti taj događaj”, kazao je.
Nakon Jasenovca komentirao je notu koju je Ministarstvo vanjskih poslova poslalo Beogradu, a u kojoj je navedeno kako srpski ministar Aleksandar Vulin, zbog neprimjerenih izjava koje je davao uoči komemoracije u Jasenovcu, nije dobrodošao u Hrvatsku. Kazao je kako je do ove odluke došlo jer hrvatska Vlada želi suradnju s Beogradom, dok Vulinov dolazak nikako ne bi pridonio izgradnji dobrosusjedskih odnosa.
“Želimo suradnju, to smo dokazali. I otvoreni smo za suradnju, ali čvrsto stojimo na obrani svog dostojanstva. To je ključna poruka i stav Vlade”, poručio je Plenković.
Dodao je kako incident u Beogradu, prilikom posjeta saborske delegacije, nije pridonio gradnji boljih odnosa između Hrvatske i Srbije kao niti izjave srbijanskog ministra Aleksandra Vulina koji je proglašen personom non grata u Hrvatskoj.
Govoreći o Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu Plenković je istaknuo kako je riječ o dokumentu koji će pokrenuti brojne reforme.
“Imamo 59 mjera i 11 reformskih područja. Sada je pravi trenutak, imamo gospodarski rast i dobre makroekonomske pokazatelje, a i u godini smo kada nemamo nikakve izbore”, rekao je komenirajući Nacionalni program reformi za 2018. godinu koji se temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju.
Ministri u Vladi potom su predstavili svoje najvažnije korake koje planiraju napraviti u sklopu najavljenih reformi.
Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman kazala je da će se sustavno i dalje raditi na administrativnom rasterećenju gospodarstva te da im je cilj povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj.
Ministar državne imovine Goran Marić kazao je kako je glavni cilj njegovog resora aktivacija državne imovine i donošenje Zakona o državnom imovini. Najavio je 10 novih projekata koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Najavio je i registar državne imovine.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da se glavne reformske mjere njzinog resora odnose na povezivanje obrazovanja s tržištem rada, odnosno kurikularnu reformu.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je kako planiraju 27 reformskih aktivnosti među njima su i izgradnja nacionalne dječje i nacionalne opće bolnice u Zagrebu, zadržavanje ljudstva u zdravstvu te smanjenje cijena lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu.
Ministar rada Marko Pavić ponovi je ono što je kazao u jučerašnjoj emisiji RTL Direkt, a to je da će se zalagati da se ne ide s posla na groblje niti će se raditi do iznemoglosti.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je smanjenje broja neriješenih predmeta pomoću većeg broja sudaca u sustavu, odnosno preraspodjele predmeta.
Ministarstvo financija želi dalje osnaživati proračunski okvir i planiranje te nastaviti poreznu reformu. Ministar b najavio je sljedeći krug poreznog rasterećenja od 1. siječnja 2019. godine.
Premijer je na kraju kazao kako se nada da će sljedeće godine moći reći da su ostvarili sve zakazane ciljeve.
Vlada je prihvatila i Prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2021. u kojem se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.
Vijesti.hr
