(VIDEO) ZBOG NOVOG OVRŠNOG ZAKONA: HNB naredio bankama strože kriterije – donosimo prve izračune kreditne sposobnosti građana!

(VIDEO) ZBOG NOVOG OVRŠNOG ZAKONA: HNB naredio bankama strože kriterije – donosimo prve izračune kreditne sposobnosti građana!

- in Vijesti

U udruzi Franak očekuju obeštećenje 120 tisuća dužnika u švicarcu. Banke su im dužne još oko 10 milijardi kuna, što je razlika tečaja i preplaćenih kamata

U Sloveniji je donesena povijesna presuda – prva privatna pravomoćna presuda prema kojoj je ugovor s valutnom klauzulom u švicarskom franku proglašen nevažećim. Hrvatski građani koji još imaju kredit u švicarcu, kao i oni koji su napravili konverziju nadaju se da će slične presudu stići i u Hrvatskoj. Kada bi se ova presuda potvrdila i u Hrvatskoj, to bi značilo da banke građanima duguju 10 milijardi kuna.

Ogromno olakšanje osjetio je Klemen Plešnik, Slovenac koji je uspio pobijediti banku. Godine 2008. je uzeo kredit u švicarskom franku, preračunato u eure 68 tisuća. Tužio je banku, a sud je cijeli ugovor proglasio nevažećim, i Plešnik sada mora vratiti samo onoliko koliko je uzeo.

“Prije presude sam bio dužan 50 tisuća eura, a poslije presude 19 tisuća, i to ću preko druge banke odmah isplatiti”, kazao je Plešnik.

Čim je čuo presudu Višeg suda u Ljubljani poradovao se i Hrvat Goran Herceg, koji je također tužio banku. Uzeo je 2004. kredit u švicarcu, oko milijun kuna.

“Do sada sam banci dao milijun i dvjesto tisuća kuna, a nakon 14 godina sam gotovo u istom dugu. U mom slučaju ja sam odlučio da idem do kraja, neće biti nagodbi, neće biti dogovora, postoji jedan rezultat, da netko mora biti apsolutni pobjednik”, rekao je Zagrepčanin Goran Herceg.

Ako treba ići će i na Međunarodni sud. Poticaj mu je slovenska, ali i slične presude u Austriji, Španjolskoj, Njemačkoj i Grčkoj. U Udruzi Franak kažu u Hrvatskoj nije nezakonita samo valutna klauzula u švicarskom franku kao u Sloveniji, već su nezakonite i kamatne stope.

“Dužnici koji u Hrvatskoj dignu tužbu i dobiju tužbu, neće biti dužni banci već će banka naprotiv biti dužna njima”, izjavio je saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA).

No, treba pričekati presudu Visokog trgovačkog suda koji bi uskoro trebao donijeti novu odluku. U Udruzi banaka kažu da se presude u drugim državama ne mogu usporediti s Hrvatskom.

U Hrvatskoj je više od 95 % svih kredita u CHF valutnoj klauzuli konvertirano u drugu valutu. Očekujemo da će Visoki trgovački sud u ponovljenom postupku u kolektivnom sporu potvrditi zakonitost ugovaranja valutne klauzule jer ne postoji niti jedan propis u Republici Hrvatskoj koji bi zabranjivao njezinu upotrebu.

Banke su pri arbitražnom sudu u Washingtonu pokrenuli proces protiv Hrvatske zbog zakona o konverziji i traže 8 milijardi kuna. Ministar financija koji je donio taj zakon kaže, presude pokazuju da smo bili u pravu.

“Nije bila lagana odluka, nismo znali posljedice, Vlada je vjerovala da će pozitivno utjecati na ekonomiju, HNB nije vjerovao, imamo veći gospodarski rast, na kućne budžete pozitivno djelovalo”, rekao je bivši ministar financija Boris Lalovac.

U udruzi Franak očekuju obeštećenje svih 120 tisuća dužnika u švicarcu. Prema procjenama, banke su im dužne još 10 milijardi kuna, što je razlika tečaja i preplaćenih kamata. Inače u Hrvatskoj još ima oko tisuću i pol građana koji i dalje imaju kredite u švicarskom franku.

Oni koji su od nove godine krenuli u dizanje stambenih kredita naišli su na nove muke. Teže ga mogu dobiti, a smanjili su se i iznosi koje će im banke odobriti za kupnju stana.

Novim pravilima koja je bankama uveo HNB građani su pri stambenom kreditiranju zaštićeniji, ali to znači i da će im banke posuđivati manje novca za kupnju stanova nego dosad.

Uzmimo za primjer da stambeni kredit želi podići bračni par koji ima prosječne plaće. Zarađuju po 6 tisuća kuna, što je zajednički 12 tisuća kuna na mjesec. Od ove godine, banka će im za stan odobriti najviše 505 tisuća kuna, uz mjesečnu ratu od 3720 kuna tijekom 15 godina. Prošle godine isti ti supružnici mogli su dobiti dvostruko veći kredit, od 910 tisuća kuna uz mjesečnu ratu od 6696 kuna. Dakle, kriteriji su puno rigorozniji.

Ako je riječ o supružnicima koji imaju ispodprosječnu plaću i zajednički zarađuju 8 tisuća kuna na mjesec – do stana će doći vrlo teško. Banka će im odobriti najviše 250 tisuća kuna kredita uz mjesečnu ratu od 1860 kuna. Još lani dobili bi kredit od 404 tisuće kuna, uz ratu od 2976 kuna. Ovo su izračuni za kredite na razdoblje od 15 godina, no princip je isti i za kredite na 30 godina, povećava se samo ukupni iznos kredita i vrijeme otplate. Stoga možemo zaključiti – potrošače se jače štiti, ali će pritom teže kupiti stan.

Banke sada u praksi moraju odbiti svaki treći zahtjev za stambenim kreditom od onih koje bi dosad prihvatili. Inače, stambene kredite, vjerovali ili ne – većina hrvatskih građana uredno otplaćuje. Trenutno je na tržištu 47 milijardi i 200 milijuna kuna stambenih kredita. Od toga je nenaplativo tek 3 milijarde, što bi značilo da je tek 6 i pol posto takozvanih loših stambenih kredita. Iako, neke banke tvrde da od 100 stambenih kredita, imaju samo jedan ili dva koje ne mogu naplatiti.
Andrijana Čičak Božić/Ivan Vrdoljak

Komentari